Haïti/Manifestation : Des universitaires sous les verrous

Une douzaine d’étudiants, de professeurs et employés de la Faculté des Sciences Humaines (FASCH) de l’Université d’Etat d’Haïti ont été interpellés, ce 18 novembre 2009, lors d’une manifestation de rues organisée à Port-au-Prince à l’occasion du 206 e anniversaire de la bataille de Vertières.

Parmi les personnes arrêtées figurent les professeurs Hancy Pierre (coordinateur de la FASCH) et Jean Eliphete Gué, deux employés de la bibliothèque et douze étudiants.

Le professeur Hancy Pierre a été libéré dans la soirée du mercredi, tandis que les autres personnes sont gardées à vue au commissariat de Port-au-Prince.

La manifestation du 18 novembre avait pour objectifs de commémorer le 206e anniversaire de la bataille de Vertières et d’exiger du même coup le départ du pays des troupes onusiennes.

Au moins trois véhicules ont été saccagés, deux appartiennent à la Mission de stabilisation des Nations Unies (MINUSTAH) et l’autre au Ministère de la Justice et de la Sécurité publique, selon les informations disponibles.

Une pensée sur “Haïti/Manifestation : Des universitaires sous les verrous

  • 19 novembre 2009 à 8:08
    Permalink

    Pourquoi on fe tjrs appelle à la violence? Pourquoi pas des marches pacifiques? Qui sont ces gens là? Des étudiants et des profs ou du moins des vagabonds de rue? Identifiez-vous mesdammes et messieurs. Assez à la violence C pas bon pour notre image.

    Répondre
  • 19 novembre 2009 à 9:38
    Permalink

    Mechant de votre part, Neglemb.
    Pourquoi ne pas vous identifiez vous meme.
    Pour votre petit comfort, vous semblez oublier que la bataille de Vertieres a ete gagnee dans la violence comparable a l’occupation actuelle de notre pays par la Minustah. Croyez-vous donc que notre IMAGE d’aujourd’hui comme 1ere Republique NOIRE fait bon IMAGE?

    Répondre
  • 19 novembre 2009 à 10:20
    Permalink

    Ca m’etonne grandement de voir comment les etudiants agissent comme des chimeres lavalassiens. Il n’y a aucune difference entre ces goupes. Il est grand temps pour que la justice de ce pays agisse contre ces malfrats. « Sa fem moin sonje Duvalier, e li tap fe mare grenn nou »

    Répondre
  • 19 novembre 2009 à 11:34
    Permalink

    Je suis d’accord avec Frantz D’Meza

    Répondre
  • 19 novembre 2009 à 1:46
    Permalink

    Je vais le dire en créole pour toi Frantz, ti chimé (petèt ke wa konpwan-n sa’m te vle di).
    Pouki ou vle konnen kilrs mwen ye-a? pou-w k kidnape’m? Nen fwèt.
    Mwen se nèg Lenbe, Yon Enjenyè diplome ak plis ke dizan ekperyans. Mm pa pè ti pwesyon wap bay yo.
    Se pa paske vyolans te ba-n viktwa Vètyè pou nou toujou rete nan menm bagay koupe tèt boule kay sa. Se de (2) syèk de diferans batay sa genyen avek tan nap viv la. Nou ka toujou manifeste men pa vi-n fèm kwè ke se nan kraze bwize ke nap ka jwenn sa nou bezwen yo.

    Répondre
  • 19 novembre 2009 à 3:57
    Permalink

    Fok nou bliye istwa nou, ki inpotans batay vètyè a gen pou nou nan istwa peyi
    si nou bezoin met minista deyo nan peyi sa li enpotan pou fè yon lot batay vètyè anko
    fwa sa se etidyan ak pwofesè sa yo ki pa pè po yo ki Desalin ak kristof.
    mesye kenbe la fok nou gen viktwa a pa bliye li se pou pè kap batay,li pap janm pou neg kap defann enterè pa yo

    Répondre
  • 19 novembre 2009 à 5:32
    Permalink

    Mezanmi met dlo nan diven nou nou pa bezwen ap joure konsa paske se nan konsa peyi a ap fe bak. Nou konprann pozisyon tout moun sou kesyon an komansan pa etidyan yo. Se vre fos intenasyonal la aparamman pap regle anyen, se vre yo pata sipoze la men gen de verite pou nou konnen.

    1- Se nou ki fe yo la paske nou pa ka dirije tet nou. Nou gen plis ke 200 zan nap fe menm bagay la retire yon pa bon mete yon pi mal. Duvalier pat bon nou vin tonbe nan Aristid ki pi mal e konnya nou vin tonbe nan Preval ki te kanpe li di nou naje pou n soti paske se pa li ki responsab. Sa vle fok nou aksepte ke se paske tout ayisyen ka prezidan menm le li te ka fe yon pi bon boulanje, teknisyen, machann, agronom, chanj, e latriye. Sa fe nou twazyem okipasyon e nou pa tire ankenn leson de okipasyon anvan yo e menm nou fe pi mal.

    2- Mwen garanti k ke si se pat de grenn cha mouche blan an le konsa nenpot 50 koudeta te gentan fet paske nou pa dako jan peyi a prale paske li pa bon pou pesonn menm moun ki kwe ke li bon pou yo an reyalite se konnen yo pa konnen ke nou tout te ka viv mye ke jan nap viv la.

    Se vre bagay yo fe nou mal e nou gen san cho pou n mouche minista ap abize nou konsa nan fe dilatwa chak fwa manda yo fini men fok nou pran san nou tou pou n reflechi anvan nou aji. Se chanje pou n chanje pou n montre nou gen tolerans nou ka dirije tet nou nou vle demokrasi pou ke blan an ka ale kite peyi nou an. Fok nou komanse travay pou yo ka we nou vle byen pou peyi nou paske se nou ki pou renmen peyi se pa etranje.

    Pa gen anyen la pou n gentan rive nan kidnapin di kijan ou rele elatriye paske se menm konpotman sa a ki mete nou kote nou ye a. Fok nou komanse aksepte opinyon yon lot menm le nou pa we bagay yo menm jan an. Etidyan yo gen dwa pou yo manifeste pou yo di sa ki fe yo mal men fok yo fel jan lalwa mande paske se pa nan yon savann nou ye se yon peyi e se sa l’ap fe moun respekte w tou. Kiyes ki pral envesti kob li nan peyi kote etidyan ki se avni peyi tout jounen se manifestasyon ki akonpanye avek kraze brize. Etidyan fe manifestasyon nan preske tout peyi e anpil fwa toujou gen derapaj men li pa yon vokasyon. Nou ka oze avanze se sel an Ayiti etidyan fe manifestasyon souvan konsa menle otorite yo koupab paske yo pa janm reponb a revandikasyon etidyan yo. Men fok nou aprann chanje taktik si yon strateji pa mache pou n ka eseye yon lot.

    Jan konstitisyon an mande l fok etidyan sa yo pase nan dele a devan jij natirel yo pou yo pa rete nan prizon san jijman e sa a sevi kom leson pou yo ka fe manifestasyon nan respe lalwa.

    Silvouple sispann joure ann kole zepol pou nou fe yon sel pou n ka sove peyi nou anba grif blan tankou ayisyen ki pa vle peyi fe avan.

    Deux haitiens qui aiment leur pays

    Répondre
  • 20 novembre 2009 à 5:22
    Permalink

    Il est triste de voir combien ce pays n,est pas chanceux.
    à chaque fois que ce pays va re-démarrer, il y a toujours des gens qui s’opposent à ca.

    regardez comment des étuduiants-bandits prennent en otage tout une capitale. Il y a t il vraiment des dirigeants dans ce pays? Il y a t il des forces de maintien d ordre dans ce pays? dans aucun pays digne de ce nom, des etudiants n’agiraient pas ainsi.

    Il faut absolument mmettre hors d etat de nuire ces bandits. Ils sont à la solde des ennemis de la République.

    Dirigeants haitiens, soyez donc fermes envers ces bandits qui , encore une fois, nous rendent tristes. Nous sommes inquiets depuis l’exterieur du pays.

    Répondre
  • 20 novembre 2009 à 5:34
    Permalink

    Nan bagay sila a. Gen anpil viktim. « étidyan » yo di yo se patriyot, men pouki ya pede graze machin moun ak vit kay vwasin. Nou kap viv nan vwasinay lan. Nou bouke ak chimè siyans imèn yo. Li lè pou leta mete yon lod nan sa. Yo gen twop profesè chimè tou ki deyè yo, NOU BOUKE. Se nou ki viktim anba konpotman MAKOU ETIDYAN YO.

    Répondre
  • 20 novembre 2009 à 5:49
    Permalink

    Dmeza, pa vinn pale de okipasyon : se nou ki te voye rele blan yo, ni lavalas, ki gnb. Nou bezwen pou blan yo ale pou nou ka rekomanse kraze brize pi red epi pou blan yo tounen apre 5 an anko?

    Bandes irresponsables!!!!! Bande de casseurs!!!!

    Répondre
  • 20 novembre 2009 à 6:12
    Permalink

    monchè neg se anganman si ou wè neg sa yo kite 18 novanm pase konsa monchè neg se san wont malandren preval la pat bezwen lage fatra anba pye zanset yo pou imilye yo li bliye ki kote b atay la te fet zanmi kanmarad kap li sa banm di ou koman sa te ye pa gen okenn nan reprezantan pouvwa a kite vini nan seremoni an te gen selman minis edikasyon an kite la men lite selman pase katedral la men li pat ale Vètyè, sa te telman pwograme menm otorite nan vil Okap yo pat fè deplasman san wont yo ye yap tann eleksyon pou vinni chef pou vole rele nan telefonn bay pyes pou mande travay men yo bliye ke sete ak san neg sa yo ki bay nou ti bout tè sa nap viv la yo bliye ke lè bonapat te deside retabli esklavaj nan koloni yo se te selman neg sa yo kite deside pwan lezam pou defann moso tè ke yo te pwan an Matinik, giyann ak lot te retounen nan chan pou te repwann lesklavaj anba fwet nou neg dayiti nou te pwan lezam pou defann libète nou enbyen se yon wont si jodi-a lameri pa fete fet sa malandren preval la mete ak san wont yo fè menm bagay la mesye dam ka li sa mwen ta konseye nou fè yon ti rechech sou istwa 18 novanm 1803 na wè koman se nou ki pa bay dat enpotans, lame ke nou te batay ak li a se te lame kite pli pisan e plis ekipe nan lemond se rezon apre defet la napoleon bonapat te oblije sede bay Zanset nou yo moso tè sa e byen eske nou dwe bliye Vètyè? meri Okap pwan 65000 dola nan men kely basyen yo pataje li ant yo e bay majori robens yon komesan nan vil la 3000 dola pou fè yon ti resepsyon menm volè yo mesye nou wè istwa yon peyi yon seremoni konsa tout kouch tout sektè neg ki di yo se lidè kote yo,monchè se yon wont tout neg ap plen poch yo epi etranje ap gade nou ebyen ok pou kisa yon neg dwe bay ko li san li pou yon nasyon senkwa michel mete ak tout filokles manje 62000 dola nan 65000 dola ke kely basyen bay yo pou fè yon resepsyon nan okasyon an pa gen okenn diskou ki bay nan sallon meri a majistra pa prezante gagot fet nan yon bol diri ak bouyon vyann mesye fok nou frape pye nou atè si ou vle sa chanje fot ou pa pè pou di mesak ap pase nou se moun okap eske tradisyon yo fini sa nou gen pou nou tounen sou sa?

    Répondre
  • 20 novembre 2009 à 9:47
    Permalink

    C’est pas de mon intention de vous insulter
    « Neglimb » Ingenieur diplome.
    Voulais tout simplement vous rappeler que l’autre peut jouir du meme droit donc, si on ne s’identifie pas, c’est un choix.
    Laissez moi attirer votre attention sur cette classe de « CHIMES »qui, hier portait un notre qualificatif. Savez-vous que parmi eux il y a pas mal d’intellectuels de differentes formations? Je vous reponds pas pour polemiquer d’ailleurs, je doute fort qu’un Ingenieur Diplome de votre acabit aurait du temps pour cette trivialite

    Répondre
  • 20 novembre 2009 à 9:58
    Permalink

    Mezanmi banm di nou.
    Nan kondisyon nou rive la a, se 2 solisyon selman ki valab pou Ayiti, malerezman. se swa yo te anekse nou ak Sendomeng sa ki tap fe nou sispann pale de Ayiti pou jame oubyen blan rete la pou’l fe nou sispann viv tankou bourik.

    Ak prezans yo ki la nou gen yon ti chans toujou poun ekziste tankou yon nasyon. Alo nou panse si se pat Minista ki te la a, le konsa Preval tap sou pouvwa sa toujou menm si li merite pa la tout bon vre? Se nou menm ki pou sispann goumen pou nou chita regle bagay serye. Blan ap pemet nou gen eleksyon ki plizou mwen kredib. Se nou ki dwe pwofite sitiyasyon an pou nou regwoupe nou an patriyot, pou nou mobilze tout fos intelektyel peyi a pou n’al nan eleksyon epi chwazi bon moun de vale, chwazi moun ki konn reflechi, moun ki we peyi anvan poch yo.

    Sa fe won’t le nou tande yon seri depite ak senate kap kriye pou djob. epi tou se pou nou instwi pep la pou nou fe yo sispann anmegde depite ak senate yo pou bay djob pou kite yo regle bagay serye. Mwen pap fe piblisite pou peson, se pa wol mwen,men kotem ye la map swiv politik Ayiti de pre. Gen kek grenn depite ak senate ki sot pase la a, Ayiti bezwen neg sa yo pou kontinye goumen pou li. Nou byen konnen de ki les map pale. Neg ki pa dako al trennen nan pale nasyonal anba tab Preval pou fe konplo sou mize ti pep sa a.
    Alo mesye etidyan, sispann reve. Blan la pou yon bon ti tan. E map dil ak senserite, li bon pou nou. An nou pwofite de prezans yo la pou nou pran pouvwa a, mete li sou ray devlopman le sa a nou va fe valwa revandikasyon nou. Si se pa sa nou fe, nou fek komanse reve, nou fek komanse pran katouch nan deye nou paske yo pap kite nou anmegde zorey yo yon lot fwa anko.

    Sil vou ple, eleksyon ki pral vini la soti an mas al vote. pa kite se vakabon selman ki pran lari pou vote vaKabon medjok parey yo. Moun kap ba yo yon grenn pen, men ki pap moutre yo kouman pou fe pen. Moun sa yo, se travay yap travay pou yo toujou gen moun kab sevi yo. Moun ki pou toujou ap rele yo patwon, pou yo toujou ap bay moun woulib. Men ki jan seg sa yo santi yo alez. Alo pa kaleje nou! pitit nou pwal pase menm sa nou pase nan lavi nou.Sispann vote zanmi,men vote yon pwogram ki ka mete peyi a sou chimen devlopman pou demen ka miyo.

    Nou menm lide politik yo mete tet nou ansanm fe yon blok pou nou bare la wout ak sanzave ki gen yon sel entere, antere peyi sa a nan koripsyon pou jistifye prezans blan sou teritwa Dessalines nan. Li le li tan pou peyi sa a debloke. Sa se rev tout Ayisyen konsekan.
    Thanks!

    Répondre
  • 21 novembre 2009 à 5:19
    Permalink

    Tu as bien parlé Donald.

    E ou menm neg okap fok ou aprann respekte otorite menm le yo ilejitim ou byen yo pa bon. tout moun ki gen konprann konnen Mr Preval pata sipoze presidan paske peyi a se yon antrepriz e li te deja revele ke li se yon move administrate. Men se li ki prezidan fok nou respekte l pa pale avek li konsa sil vou ple. Nou se denye moun ki taka vote pou Preval nan yon eleksyon paske nan yon bon Ayiti menm chef seksyon m pa kwe misye ta sipoze ye men nou respekte l paske se li nou te mete ou byen yo te mete.

    Batay vetye se yon komemorasyon non selman pou Ayiti men tou pou limanite paske se tap yon batay dezisif pou mete fen ak yon sistem esklavajis ki egziste depi tro lontan. Si moun nan monn ap pale de dwa de lom se gras ak Ayiti e batay vetye a pou bokou ladanl. Si gouvenman pat fe anyen mwen kondane l menm le li pa posib pou w fete yon fet konsa le w anba okipasyon. Men sonje jan yo moun di piwo a fok nou travay pou nou pa pran yon lot okipasyon anko apre sa. Fok nou montre nou ka dirije tet nou. Sispann goumen pou n komanse konstwi Ayiti paske se pa nou li ye e pesonn pap vle byen pou ou si w pa vle l pou tet ou.

    Deux haitiens qui aiment leur pays

    Répondre

Laisser un commentaire

Votre adresse e-mail ne sera pas publiée. Les champs obligatoires sont indiqués avec *